Mladi vinari, a stari duh — vinarska renesansa šibenskoga kraja
Vinarstvo i vinogradarstvo u Hrvatskoj u jako velikom broju slučajeva predstavljaju obiteljski posao i tradiciju, odnosno nasljeđe koje se prenosi među generacijama. Puno je različitih scenarija, a jedan od najizraženijih je recimo onaj kada roditelji vinograde ostave ili ih kroz zajednički rad podijele sa svojim kćerima i sinovima te oni svoje znanje, entuzijazam i trud pretoče u moderne brandove, kvalitetna (ili — još kvalitetnija) vina i sasvim novo poimanje istih od strane tržišta.
Novim znanjima i prilikama otvara se put da kod nekih među njima procvjeta ono što je zasađeno ranije, u mlađoj dobi, kroz odlaske u vinograd, praćenje procesa proizvodnje vina i neformalne degustacije, nazovimo ih tako, kao etablirane društvene događaje na Mediteranu.
Dok je trend mladih, modernih i kvalitetnih vinara i vinogradara izražen vjerojatno u svim hrvatskim regijama, danas vam donosimo kratki prikaz svojevrsne renesanse vinarstva u Šibensko-kninskoj županiji.
Oni bude zaboravljenu Dalmaciju iz sna
Prvi kojeg predstavljamo jest Ante Sladić. Njegovo malo mjesto Plastovo, nedaleko Nacionalnog parka Krka i prekrasnog Skradina, otkriva nam, kako on kaže, nježnu Dalmaciju. Dalmaciju ponosnu na svoje zaleđe, tajanstvenost i poetičnost koju nosi. Dalmaciju Debita i Maraštine. Dalmaciju Lasine i Plavine. Dalmaciju Crljenka.
Sve su to sorte koje Ante i njegova obitelj već generacijama njeguju i posebno promoviraju, a svaku od njih na svoj način tretiraju i usmjeravaju stvarajući vina već sad visoko kvalitetna, čemu svjedoče i recentne nagrade. Na Decanterovim svjetskim vinskim nagradama 2020. vina Ante i obitelji okitila su se s tri medalje. Dok su Plavina 2017. i Lasina Opol 2019. ovjenčana brončanim medaljama, Tribidrag 2015. zaslužio je srebrnu medalju!
Misija cijele obitelji jest pod imenom Ante Sladić Vino razviti i brand dalmatinskih vina autohtonih sorti, koje rastu u specifičnoj mikro-klimi pod utjecajem mora i rijeke, svježih noći i toplih dana. Dalmatinskih vina izražene svježine, aromatičnosti i mineralnosti.
Ante sam smatra kako hrvatske autohtone sorte mogu biti prepoznate na globalnoj razini i kako naše regije, poput Sjeverne Dalmacije, mogu itekako izrasti u prvoklasne vinske regije koje će turisti posjećivati ciljano, znajući točno gdje dolaze. A posjetiti šarmantno imanje Sladićevih u Plastovu možete već sada, gdje ćete uz degustaciju njihovih vina, moći probati i njihove likere, maslinovo ulje te ostale proizvode i jela, koje proizvode sami ili koji nastaju u krugu regije — pancetu, sireve, voće, povrće i ostale nepcu ugodne magije dalmatinske kuhinje.
Cijelu priču oko ovog mladog branda stare dalmatinske duše, zaokružuje vizualni identitet. Prije svega, jedinstvene etikete koje su pomno promišljene u suradnji s vanjskim stručnjacima. One evociraju uspomene na povijest šibenskog kraja, davne trenutke, kako svakodnevne, radničke, životne, tako i one monumentalne. Uhvaćene u pjesmi, na mapama i u realnosti šibenskog zaleđa i Dalmacije kao regije.
Testament = posveta nasljeđu
Antin brat Juraj krenuo je drugačijim stopama. Iako jednako fasciniran i strastven oko vinogradarstva i vinarstva, što korijene ima u krugu obitelji, on svoj posao enologa ipak obavlja ponešto dalje od obiteljskog imanja.
Obavlja ulogu direktora i glavnog enologa vinarije Testament. Vinarije koja je utemeljena investicijom švedskog fonda Zhoda Investments, no koja je jako brzo prigrlila lokalni duh — dovođenjem Juraja kao osobe koja će voditi vinariju i stvarati njena vina te preuzimanjem vinograda u Jadrtovcu nedaleko Šibenika.
Njihove sorte su babić i pošip, no kakav točno posao rade u Testamentu? Čini se, jako jako dobar. U 2020. bili su jedina dalmatinska vinarija koja je na spomenutim prestižnim Decanterovim svjetskim vinskim nagradama dobila dvije zlatne medalje. Zaslužili su to Babić Dalmatian Dog 2016. te Testament Pošip 2019. Godinu ranije Babić je osvojio srebro.
Ta vina degustirati možete na njihovim brežuljcima Jadrtovca, lijepe pozicije iznad šibenskog primorja. Sigurno smo da pritom neće nedostajati ni note stručnosti i edukacije koji su doveli do činjenice da su vina vinarije Testament izuzetno kvalitetna.
U cijeloj priči o njima jedno je sigurno. Kada se pravilno pomiješa nekoliko sastojaka — stručnost i strast osobe koja vinariju vodi vizionarski i na moderan način, kapital da upogoni te karakteristike i na kraju prstohvat tradicije na kojoj svaki brand vina treba počivati, rezultat je izuzetno pozitivan.
Vino kao kreativni izričaj
Vizijom i modernim pristupom ne zaostaje niti Vinarija Baraka. Filip Karlo Baraka svojevrsni je mastermind koji stoji iza prekrasnih vina s poluotoka Srima, mikro-lokacije između Vodica i Šibenika s jedne te Jadranskog mora i rijeke Krke s druge strane. Zanimljivo je pritom da za njega vinarstvo nije primarni posao, već (zasada) strast i jedan, malo ozbiljniji, hobi.
Iako se njegova obiteljska tvrtka bavi obučavanjem pomoraca po cijeloj Dalmaciji i Zagrebu, a i po svijetu, ona druga, romantičnija obiteljska priča, krenula je 2004. Tada je Filipov otac kupio zemljište za sadnju vinograda, a sve ostalo je, reklo bi se, povijest.
Iako je kod Baraka vina uvijek bilo, za osobne potrebe i potrebe prijatelja (jer, vino je potreba, to je osnovni postulat vinarstva, zar ne?), tek sadnjom vinograda krenule su prave stvari. Što je značilo da Filip do tada i nije imao značajno mentorstvo koje ga je moglo ozbiljnije usmjeriti u proizvodnji vina.
Ponešto godina, zasađenih sorti grožđa, lavande i smilja kasnije, vinarija se može podičiti s više od nekoliko ozbiljnih etiketa vina. Etiketa koje je Filip sam radio i od kojih svaka ima svoj značaj i simbolizam te je posvećena određenom događaju, fenomenu ili lokalitetu — obitelji, šibenskog kraja i puno šire.
Prisbus, Mocira, Barone, Memento… Ta i neka druga simbolična imena krase boce crnih vina u kojima se isprepliću ili samostalno čekaju prvi gutljaj vinoljupca — Cabernet Sauvignon, Merlot, Plavina, Babić i Syrah. Ona su pritom oličenje latinske izreke Nomen est omen. Ime je znak.
U isto vrijeme bijela vina nose jednostavna imena jer im, vjerojatno, nisu ni potrebna neka nova. Debit je Debit i Maraština je Maraština. Dovoljno autentične sorte i dragulji Sjeverne Dalmacije. I radi toga je ovo jako dobar potez Vinarije Baraka.
Svako od ovih vina oni tretiraju zasebno sa svakom novom berbom, pritom pokušavajući inovirati. To je odraz ljubavi prema terroiru i tradiciji, a odražava se i u njihovoj kušaoni — gdje uz priču možete probati vina u više varijacija tog iskustva, i gdje se s vremena na vrijeme znaju održati zanimljive manifestacije s ciljem popularizacije enologije i gastronomije Šibensko-kninske županije i Dalmacije.
Putevima predaka — stručno i s poštovanjem
Zanimljiva je priča i vodičke Vinarije Birin. Iako se generacijama, tj. desetljećima ta obitelj bavila, kako kažu, mediteranskim kulturama, njihov proboj na tržište prepun svježine i mladenačkog uzleta dogodio se od 2010. na dalje.
Tada je Nikola od oca Grge preuzeo palicu u proizvodnji vina. Završivši agronomski fakultet, smjer vinogradarstvo i vinarstvo, vratio se u Vodice i počeo s daljnjim razvojem obiteljskog posla.
Pritom je podigao kvalitetu na višu razinu, implementirao znanja s fakulteta i sve ono što je pokupio praksama i pričom s iskusnijima od sebe te prionuo i povećanju količine proizvedenog vina.
Naravno, i za Nikolu i njegovu obitelj, tradicionalne dalmatinske sorte neizbježne su i predstavljaju odraz ljubavi prema rodnom kraju, zemlji i kršu. Debit, Maraština, Plavina, Lasina i Babić rastu u njihovim, davno posađenim, vinogradima i konstantno pronalaze svoj put do restorana diljem Hrvatske.
No, nećemo lagati ako kažemo da je sigurno poseban užitak Birin vina probati u njihovoj domovini. Točnije, u novoj kušaoni u koju su Birinovi investirali i koja danas, kao i sve kušaone vinarija ranije spomenutih, podsjeća na jednu posebnu Dalmaciju. Davno u Dalmatincima posađenu, mitsku i opijajuću. A koja kroz vinograde, vina i vinare živi i živjet će dok nam vino bude srcu drago.
